Tečajna lista
Tečajna lista je pokazatelj ekonomske snage određene valute, te stanja u gospodarstvu i politici određene zemlje.
Jako puno faktora određuje kakva će biti tečajna lista, to
određuju razne gospodarske i financijske smjernice koje vladaju našim globalnim selom te na taj način određuju odnos jedne valute prema drugoj.
Npr. kada su SAD-e ušle u rat protiv Iraka trenutno je dolar ojačao u odnosu na veći broj drugih svjetskih valuta, ali nakon što je prošlo par godina, činjenica
da u Iraku i dalje vlada nestabilnost, tečaj dolara je zbog toga osjetio stanoviti pad. Sada kada je veliki broj američkih firmi dobio priliku da posluje u
Iraku snaga dolara je porasla!
Eto to je jedan banalan primjer za laike što sve može rezultirati promjenom tečaja određene valute u odnosu na drugu.
Ovdje na stranici imate konverter valuta koji vam vjerno prikazuje tečajnu listu i na njemu možete vidjeti koliko dobijate prilikom promjene određene valute u drugu valutu!
Tečaj eura
Ugled Europske Zajednice uvelike ovisi i o tome kakav je tečaj eura. Euro je valuta koju je većina zemalja članica europske unije prihvatila kao svoj jedini novac.
Euro je jedina službena valuta u 17 europskih zemalja. Oko 330 000 000 ljudi koristi euro kao svoju valutu.
Predviđa se da će tečaj eura dodatno ojačati kada ga uvedu i druge zemlje koje čekaju na punopravno članstvo u Europskoj Zajednici.
Kada je euro uveden, 1. siječnja, 1999. postao je sluľbena valuta u 11 tadašnjih zemalja članica i zamijenio njihove tadašnje službene valute.
Tečajne liste tada su se stubokom promijenile i tečaj eura postao je relevantan pokazatelj snage europske ekonomije. Zanimljivo je da je euro uveden u dva stadija;
najprije kao virtualna valuta za bezgotovinsko plaćanje, dok su se stare valute koristile za gotovinsko plaćanje. 1. siječnja 2002. na financijskom su se tržištu
prvi put pojavile papirnate novčanice i kovanice eura.
Dvije zemlje članice zatražile su klauzulu koja im omogućuje da budu izuzete od uvođenja eura kao jedine valute; to su Velika Britanija i Danska.
Mnoge nove zemlje članice trebaju još zadovoljiti neke uvjete da bi euro postao i njihova jedina valuta. Sve zemlje članice EU-a su dio Ekonomske i Monetarne Unije (EMU)
koja je zapravo napredni stupanj ekonomske integracije koji se temelji na jedinstvenom tržištu.
EMU podrazumijeva blisku suradnju ekonomske i fiskalne zajednice i, za one zemlje koje ispunjavaju određene uvjete, jedinstvenu monetarnu politiku i jedinstvenu valutu - euro.
Kada je euro nastao, osnovana je nezavisna financijska institucija pod nazivom Europska Centralna Banka (ECB) čiji je zadatak nadležnost za upravljanje tom valutom i tečajem eura.
Središnje nacionalne banke zemalja članica također su usvojile euro.
Fiskalne odluke (porez i potroąnja) ostale su u nadleľnosti srediąnjih nacionalnih banaka. One su također zadrľale punu odgovornost za svoju strukturnu politiku
(rad, mirovine i glavna trľiąta) ali postoji dogovor da će sve stremit k istim ciljevima - stabilnosti, gospodarskom rastu i zapoąljavanju.
Osim spomenutih 330 000 000 ljudi, euro koriste i druge zemlje kao što su bliski susjedi zemalja članica i bivše kolonije iz praktičnih razloga.
Stoga ne iznenađuje činjenica da je euro jako brzo postao druga po važnosti svjetska valuta nakon američkog dolara i da se tečaj eura sa zanimanjem prati na svim svjetskim tržištima.
Tečaj dolara
Tečaj američkog dolara sa posebnom pažnjom prate naši pomorci čija su primanja izražena upravo u američkim dolarima. Čak i oni koji se ne koriste
američkim dolarom svjesni su da tečaj američkog dolara utječe na globalnu ekonomiju. Zbog čega je američki dolar toliko važna valuta?
Postoji nekoliko glavnih razloga za ovakav položaj dolara na svjetskom tržištu. Prvi razlog zaslužan za to što je američki dolar na tronu svjetskog
monetarnog tržišta je taj što je on dio svih najčešće razmjenjivanih parova valuta.
Prema Banci Međunarodne Novčane Razmjene, ovi parovi valuta čine ukupno 67% dnevnog prometa novca na forex burzi. Pridodamo li tome razmjenu drugih
valuta u dolar i obrnuto, dobit ćemo impresivnih 89%.
Ti parovi valuta su:
EUR/USD 27%
USD/JPY 13%
USD/GBP 12%
USD/AUD 6%
USD/CHF 5%
USD/CAD 4%
USD/SEK 2%
USD/Druge valute 19%
Ovo je jedan od razloga zašto se tečaj američkog dolara tako pomno prati na svjetskom financijskom tržištu. Drugi je razlog najvišem položaju dolara
na svjetskom tržištu taj što je američki dolar još uvijek vodeća valuta svjetskih monetarnih rezervi.
Računa se da je više od 63% svih svjetskih monetarnih rezervi u američkim dolarima. Novčana rezerva je novac koji, u većim količinama, imaju vlade/nacionalne banke
zemalja u kojima navedena valuta nije službeno sredstvo plaćanja. Zemlje imaju rezervne valute da bi mogle kupovati robu čija je cijena izraľena u toj valuti po
jeftinijem tečaju nego kad bi razmjenjivale novac svoje zemlje u rezervnu valutu.
Novčane rezerve su vaľne i za pozajmice među zemljama, jer je veća vjerojatnost da će jedna zemlja pozajmiti novac drugoj ako ova ima značajne rezerve u nekoj snažnoj valuti.
Neke zemlje (najpoznatiji primjer je Kina) imaju velike rezerve američkog dolara da bi na taj način vezale tečaj svoje valute za njegov i stabilizirale ga, ili
da bi time na umjetan način zadržale niske vrijednosti svoje valute kako bi cijene svoje robe učinili konkurentnijima u inozemstvu.
Dalje, mnoge privatne tvrtke i pojedinci koji nisu smješteni u SAD-u imaju zalihe američkog dolara za trgovinu. Bilo da se radi o tome da oni američki dolar smatraju
stabilnijim od svojih valuta, ili iz nekog drugog razloga.
Tečaj američkog dolara imaju, dakle, na oku mnoge tvrtke i poslovni ljudi. Pošto je dolar glavna valuta svjetskih rezervi, 2/3 svih američkih dolara puštenih u promet, nalazi se izvan SAD-a.
Još jedan bitan razlog važnosti tečaja američkog dolara je, naravno, cijena najtraženijih svjetskih sirovina, koja se izražava u dolarima.
Cijene sirovina kao što su nafta, srebro i zlato redovito su izražene upravo u američkim dolarima.
Tečaj franke
Švicarski franak je valuta koja se kao sredstvo plaćanja koristi u Švicarskoj i Linheštajnu.Prošlih
smo godina i sami doživjeli neugodno iznenađenje te udar na svoj budžet – radilo se, naravno, o
onim Hrvatima čiji su krediti valutnom klauzulom bili vezani za tečaj švicarskog franka. Švicarski je
franak prošle godine dosegnuo magičnu granicu od 1,20 švicarskih franaka za jedan euro. Tečaj
švicarskog franka nije zadavao financijske probleme samo Hrvatima, već je cijela Europa bila
pogođena ovim neočekivanim porastom. Do porasta tečaja švicarske franke došlo je uglavnom
zbog rastuće krize u američkom i europskom gospodarstvu. S obzirom na nerede u Grčkoj koja
se zadužila preko svih granica i Španjolskoj koja je također pala kao žrtva opće gospodarske
krizenije uopće čudno da je takva nestabilna potička i ekonomska situacija u Europi dovela do
sve veće potražnje za frankom na svjetskoj razini, koji, dakako, slovi kao najstabilnija i najsigurnija
svjetska valuta a što je za posljedicu imalo i rast tečaja švicarskog franka. Mešetari na
financijskim tržištima su upravo u švicarskom franku vidjeli valutu koja će ostati stabilna čak i ako
euro propadne. Tako je švicarski franak od omiljene i stabilne valute mnogih postao europski
neprijatelj broj 1 i jedna od volatilnijh valuta toga vremena sa čestim promjenama tečaja
švicarskog franka.
Švicarska kao državaje u povijesti bila poznata po bankarstvu. Neutralna zona u doba željezne
zavjese bila je poprilično sigurno utočište za novac mnogih kompanija, poslovnih ljudi i
komercijalnih banaka. Još prije više od 300 godina švicarski su se bankari obavezali na diskreciju
vezanu za vlasnike računa u njihovim bankama, pa su tako u njima svoj novac mogli držati svi –
od utajivača poreza do predsjednika država i središnjih banaka po najpovoljnijim uvjetima.
Švicarske banke su postale sinonim među plemstvom koje je svoj novac krilo bježeći od bijesnih
revolucionara. Opće je poznata je činjenica da su nacisti čuvali zlato koje su opljačkali u svojim
pohodima upravo u švicarskim bankama. Švicarska svoj ugled duguje upravo novcu, pa stoga ne
čudi da je švicarski franak oduvijek bio jako poželjna valuta i da je njegov tečaj bio konzervativno
stabilan. Jedno od rijetkih razdoblja u povijesti kada je tečaj franke doživio pad bilo je razdoblje
velike depresije 1939. godine kada je u samo jednom danu devalvirao za čak 30%.
Za stabilnost tečaja švicarskog franka zadužena je Švicarska Narodna Banka koja grčevito brani
franak od špekulanata koji žele na umjetan način sniziti njegov tečaj kako bi se euro održao
stabilnim te na taj način pomoći švicarskoj nacionalnoj ekonomiji da lakše prebrodi krizno radoblje.
Bez obzira kako bilo, popularni je švicarski franak jedna od najstabilnijih europskih valuta i
zauzima visoko mjesto na svjetskim financijskim tržištima. Bez sumnje da će njegov tečaj ostati
visok, pa je preporučljivo ne dizati kredite koji su vezani za tečaj švicarskog franka, dok je štednja
u francima preporučljiva barem u ovom trenutnom razdoblju dok se financijska tržišta ne
konsolidiraju.
Tečaj funte
Engleska funta, čija je međunarodna oznaka GBP, nalazi se na četvrtom mjestu najtrgovanije
svjetske valute – odmah iza američkog dolara, eura i japanskog jena. Informacije o tečaju
engleske funte jako su bitne za mnoge poslovne ljude i kompanije koje aktivno sudjeluju na
međunarodnim tržištima. Engleska je funta je zato jedna od financijski a ujedno i ekonomski,
najvažnijih valuta na svijetu.
Od vremena uvođenja eura u Engleskoj traju rasprave o tome je li bilo mudro zadržati englesku
funtu. Engleska tj.Velika Britanija vjerojatno izgleda poprilično čudno članicama Eurozone, iz
razloga jer je usprkos ostalim članicama i pritiscima odlučila zadržati englesku funtu kao svoju
službenu valutu. Međutim, vrijeme će pokazati da je ta odluka bila dobra za Veliku Britaniju jer je
na međunarodnom tržištu poznatom kao forex, engleska funta jedna od najcjenjenijih valuta te
ujedno jedna od najlikvidnijih valuta svijeta . Zasigurno se pitate što je to forex. Najjednostavnije
rečeno forex je najveća mjenjačnica na svijetu. Znači, to je ogromna burza na kojoj se jedne
valute mijenjaju za druge i tako pomažu odrediti tečaj pojedinih svjetskih valuta.
Engleska je funta nekada bila broj jedan svjetska valuta i zauzimala je položaj koji je danas na
financijskom tržištu preuzeo američki dolar. Ova činjenica ni malo ne iznenađuje ako uzmemo u
obzir da je Velika Britanija bila jedna od najvećih kolonijalnih sila u povijesti. Nakon završetka II
svjetskog rata i raspada svojeg globalnog britanskog "carstva", engleska funta je izgubila vodeću
poziciju na svjetskom financijskom tržištu.
Funta je podijeljena na 100 penija te je najstarija svjetska valuta koja se još uvijek upotrebljava.
Oznaka za peni je p, a za funtu £. Engleska Funta se proteže još od vladavine kralja Offa od
Mercia (75796) koji je uveo i srebrni peni.
Sudeći po bruto nacionalnom dohotku za 2012. godinu, Engleska je bila šesta po redu svjetska
ekonomska sila. U posljednjih 20 godina u ovoj se zemlji mjerio samo gospodarski rast.
Zasigurno, globalna ekonomska kriza je i u Engleskoj ostavila negativne posljedice, ali one nisu ni
približno toliko velike kao one koje su osjetile ostale ekonomske sile.
Kao valuta, izraz funta potječe od vrijednosti visoke čistoće srebra poznatog kao prvoklasno
srebro dok se za izračunavanje tečaja neke valute ekonomski načini koriste jako mali broj
varijabli, ponekad i samo jednu varijablu (kao što su npr kamate), dok međunarodni trgovci
uzimaju u obzir puno veći broj varijabli. Tečaj engleske funte na forexu tako ovisi o bruto
nacionalnom dohotku, veletrgovini, industriji, inflaciji, stanju ekonomije općenito te mnogim
drugim faktorima.
Još je jedna činjenica zaslužna što je tečaj engleske funte tako stabilan u ovim "opasnim"
vremenima – a to je da je engleska funta treća valuta za novčane rezerve ukupno na svijetu.
Postotak neke valute u svjetskim novčanim rezervama pomaže odrediti njen tečaj na način da što
je engleska funta stabilnija, to više zemalja svoje novčane rezerve drži upravo u toj valuti.
Po svemu sudeći Engleskoj se funti otvara put za uspješnu budućnost.